Biljni svijet Kamešnice

 Štitasto ptičje mlijeko (Ornithogalum umbellatum L.) je trajna lukovičasta biljka iz porodice ljiljanki (Liliaceae). Stabljika je uspravna, naraste do 25 cm u visinu. Podzemni dio čini okruglasta glavna lukovica veličine oko 3 cm uz koju rastu male bočne lukovice. Listovi su prizemni, nalikuju travi, često su duži od stabljike, sočni su, duboko žljebasti, linearni, tupi te mogu imati svijetle pruge.  Cvjetovi su skupljeni u rahli cvat na vrhu stabljike. Promjera su oko 1 cm, čine ih 6 prašnika i tučak s nadraslom plodnicom. Listića ocvijeća ima 6, obrnuto su jajasti, dugi 1,5-2,5 cm, široki oko 0,5 cm, bijeli su, na leđnoj strani imaju zelenkastu prugu. Otvaraju se za sunčana vremena kada ih posjećuju pčele sakupljajući nektar i pelud. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je izduženo jajolik tobolac koji nosi kuglaste, tamnosmeđe sjemenke. 

Livadna kadulja (poznata i kao divlja kadulja) je višegodišnja, zeljasta i aromatična biljka iz porodice usnjača (Lamiaceae). Samoniklo raste na osunčanim plohama; livadama, obroncima, pašnjacima te rubovima šuma. Naraste od 30 - 70 cm u visinu. Cvjetovi i listovi ugodnog su mirisa zbog izlučivanja eteričnih ulja. Korijen je vretenastog oblika, dubok čak do 80 cm i odrvenjeli u višegodišnjih jedinki. Stabljika je četverobridna, šuplja, dlakava cijelom površinom, u gornjem dijelu obično razgranata i na njoj su lako uočljivi žljebovi. Na stabljici postoje dvije vrste listova. Prizemni listovi čine rozetu, tamnozelene su boje i naborani. Rubovi plojki su nazubljeni ili narovašeni. Plojke su ovalnog oblika; baze srcoliko urezane, vrhovi uglavnom šiljasti ili zaobljeni. Plojke listova su dlakave kao i stabljika. Listovi duž stabljike su puno manji, sjedeći ili na kratkim peteljkama. Pojedinačni cvjetovi su plavih ili ljubičastih latica. Čaška se sastoji od 5 sraslih lapova od kojih svaki z...

Proljetni jaglac Botanički naziv Primula veris kazuje da je jaglac (poznat i kao pravi jaglac) jedna od prvih biljaka koje cvatu u proljeće. Primula dolazi od latinske riječi primus, ili „prvi“. Veris je također latinski i može se prevesti kao „proljeće“. Zbog toga što cvate u rano proljeće, ubraja se u vjesnike proljeća.

Lipika (Agaricus arvensis) raste u manjim skupinama od lipnja do listopada u kontinentalnim predjelima, a u Primorju dolazi već u svibnju, katkada u kasnu jesen, sve do prosinca.   Pojavljuje se u manjim skupinama na svijetlim proplancima u crnogoričnim πumama, na livadama i pašnjacima te na poljima pognojenim stajskim, a naročito konjskim gnojivom. Klobuk je bijel ili svijetložut, zvonolik, na tjemenu smeđast, znakovit po tome što na mjestu dodira mijenja boju u žutu. Promjera je 10-15 cm, na površini gladak i bez ljusaka. Treba istaknuti da je lipika najveća gljiva među pečurkama s bijelim klobukom, koje na zraku požute. Uski i žuti listići trusišta u početku su bijeli, potom ružičasti, a u starih gljiva smeđi poput čokolade. Otrusina je tamnosmeđe boje. Stručak je dug 10-15 cm, debeo 1-3 cm, bijele boje ili sa žutim pjegama, pahuljičav, valjkast i šupalj, a u donjem dijelu kijačasto zadebljao. Dvostruki zastorak bijele je ili žućkaste boje, donji je d...

  Čičoka ( Helianthus tuberosus  L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika ( Asteraceae ). Stabljika je uspravna i dlakava, u gornjem dijelu razgranata, naraste jako visoko, čak i preko 3 metra. Ispod zemlje stvaraju se gomolji koji su izgledom vrlo nalik malom đumbiru.  Listovi su izduženi, na vrhu ušiljeni te obrasli dlačicama, nalaze se na kraćim peteljkama, u donjem dijelu biljke su nasuprotni, u gornjem dijelu naizmjenični. Cvjetne glavice su pojedinačne, velike 4-8 cm, nalaze se na vrhovima stabljike i postranih izboja. Građene su od središnjih cjevastih i rubnih jezičastih cvjetova . Prašnika ima 5, prašnice su međusobno srasle i prirasli su za vjenčić. Tučak je podrasli, građen od 2 plodna lista. Cvatu u rujnu i listopadu. Plod  je roška. Blizak je srodnik suncokreta ( Helianthus annuus ) Smatra se vrlo dobrom medonosnom biljkom. Pčele tijekom cijelog dana posjećuju cvjetove, sakupljaju nektar i pelud. Više: Wikipedij...

Obična kurika ( Euonymus europaeus L.) je listopadni grm ili nisko stablo iz porodice kurika ( Celastraceae ). Naraste do 6 metara visine tvoreći prozračnu i rijetku krošnju. Korijenov sustav je površinsko smješten i osrednje razvijen. Deblo je promjera do 20 cm, grančice su četverouglaste, kora je glatka i glatka, kod mladih grana zelena, kasnije siva, na strani okrenutoj suncu često ljubičastozelena ili crvenkasta, u starosti ispuca. Pupovi  su jajasti, šiljasti, dugi 2-4 mm, imaju više ušiljenih, zelenih ljuski koje su crvenkastih rubova i vrhova osim na sjenovitoj strani kada su zeleni, vršni pupovi su veći od postranih koji su prilegli uz granu ili malo odstoje.  Listovi su nasuprotni, jednostavni, izduženi, okruglaste ili klinaste osnove, ušiljeni i po rubu pilasti, dugi 3-10 cm, široki 4-5,5 cm, nalaze se na 5-10 mm dugoj peteljci, na licu su tamnozeleni, naličje im je svjetlije, u jesen dobivaju crvenkastu nijansu prije nego što otpadnu. Cvjet...