Livadna kadulja

-
Livadna kadulja (poznata i kao divlja kadulja) je višegodišnja, zeljasta i aromatična biljka iz porodice usnjača (Lamiaceae). Samoniklo raste na osunčanim plohama; livadama, obroncima, pašnjacima te rubovima šuma. Naraste od 30 - 70 cm u visinu. Cvjetovi i listovi ugodnog su mirisa zbog izlučivanja eteričnih ulja.

Korijen je vretenastog oblika, dubok čak do 80 cm i odrvenjeli u višegodišnjih jedinki. Stabljika je četverobridna, šuplja, dlakava cijelom površinom, u gornjem dijelu obično razgranata i na njoj su lako uočljivi žljebovi. Na stabljici postoje dvije vrste listova. Prizemni listovi čine rozetu, tamnozelene su boje i naborani. Rubovi plojki su nazubljeni ili narovašeni. Plojke su ovalnog oblika; baze srcoliko urezane, vrhovi uglavnom šiljasti ili zaobljeni. Plojke listova su dlakave kao i stabljika. Listovi duž stabljike su puno manji, sjedeći ili na kratkim peteljkama.

Pojedinačni cvjetovi su plavih ili ljubičastih latica. Čaška se sastoji od 5 sraslih lapova od kojih svaki završava s dugim šiljastim vrhom. Pet latica vjenčića formiraju gornju (2) i donju (3) usnu. Unutar ocvjeća su smješteni nektariji, 4 prašnika (2+2) i tučak s plodnicom od dva plodna lista. Gornja je usna široka, srpastog oblika. Prašnici su dugi koliko i gornja usna, a tučak je duži pa njuška tučka strši van ispod gornje usne. Kada kukac ulazi u cvijet tražeći nektar, izaziva zglobno pomicanje prašnika te istresanje sadržaja prašnika na svoja dlakava leđa. Odlazeći u sljedeći cvijet, njuška tučka tare o leđa kukca i pokupi peludna zrnca. Biljka cvate od svibnja do kolovoza. Plod je suhi kalavac. Osim spolnog načina razmnožavanja livadnu kadulju moguće je razmnožavati i vegetativno.

Listovi i cvjetovi kako livadne kadulje tako i ostalih vrsta roda Salvia se upotrebljavaju u svrhu liječenja ljudi. Destilacijom suhih listova livadne kadulje dobiva se ulje. Suhi listovi se upotrebljavaju za pravljenje čaja koji se koristi u liječenju upala dišnih putova. Osim već spomenutog eteričnog ulja, livadna kadulja sadrži i brojne druge bioaktivne tvari.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Obična kurika (Euonymus europaeus)

-
Slika
Obična kurika ( Euonymus europaeus L.) je listopadni grm ili nisko stablo iz porodice kurika ( Celastraceae ). Naraste do 6 metara visine tvoreći prozračnu i rijetku krošnju. Korijenov sustav je površinsko smješten i osrednje razvijen. Deblo je promjera do 20 cm, grančice su četverouglaste, kora je glatka i glatka, kod mladih grana zelena, kasnije siva, na strani okrenutoj suncu često ljubičastozelena ili crvenkasta, u starosti ispuca. Pupovi  su jajasti, šiljasti, dugi 2-4 mm, imaju više ušiljenih, zelenih ljuski koje su crvenkastih rubova i vrhova osim na sjenovitoj strani kada su zeleni, vršni pupovi su veći od postranih koji su prilegli uz granu ili malo odstoje.  Listovi su nasuprotni, jednostavni, izduženi, okruglaste ili klinaste osnove, ušiljeni i po rubu pilasti, dugi 3-10 cm, široki 4-5,5 cm, nalaze se na 5-10 mm dugoj peteljci, na licu su tamnozeleni, naličje im je svjetlije, u jesen dobivaju crvenkastu nijansu prije nego što otpadnu. Cvjet...
Čitaj više »

Lipika je jedna od najboljih jestivih gljiva

-
Slika
Lipika (Agaricus arvensis) raste u manjim skupinama od lipnja do listopada u kontinentalnim predjelima, a u Primorju dolazi već u svibnju, katkada u kasnu jesen, sve do prosinca.   Pojavljuje se u manjim skupinama na svijetlim proplancima u crnogoričnim πumama, na livadama i pašnjacima te na poljima pognojenim stajskim, a naročito konjskim gnojivom. Klobuk je bijel ili svijetložut, zvonolik, na tjemenu smeđast, znakovit po tome što na mjestu dodira mijenja boju u žutu. Promjera je 10-15 cm, na površini gladak i bez ljusaka. Treba istaknuti da je lipika najveća gljiva među pečurkama s bijelim klobukom, koje na zraku požute. Uski i žuti listići trusišta u početku su bijeli, potom ružičasti, a u starih gljiva smeđi poput čokolade. Otrusina je tamnosmeđe boje. Stručak je dug 10-15 cm, debeo 1-3 cm, bijele boje ili sa žutim pjegama, pahuljičav, valjkast i šupalj, a u donjem dijelu kijačasto zadebljao. Dvostruki zastorak bijele je ili žućkaste boje, donji je d...
Čitaj više »

Krestušac

-
Slika
 Obični krestušac (Polygala vulgaris L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice krestuščevki (Polygalaceae). Grmolikog je rasta, stabljike su uspravne ili polegle, gole ili malo dlakave, drvenaste u osnovi, narastu do 35 cm visine. Korijenski sustav je vretenast, tanak i dobro razvijen. Mnogobrojne su, uspravne, pri osnovi drvenaste. Listovi su naizmjenični, jednostavni, ušiljeni, u prizemnom dijelu su jajasti, u srednjem i gornjem dijelu linearno lancetasti, cjelovitih rubova.  Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, plavi ili ljubičasti, skupljeni po 10-40 u rahle grozdaste cvatove na vrhovima stabljika. Sastavljeni su od čaške koju čine pet lapova i vjenčića od pet latica te 8 prašnika koji su srasli u cijev. Cvatu od svibnja do kolovoza. Plod je dvogradna čahura koja je pri osnovi sužena u peteljku i na rubu usko krilata, sadrži duguljasto eliptične, sivosmeđe sjemenke pokrivene bjelkastim dlakama.  
Čitaj više »