Bukva

-
Bukva je vrlo zastupljeno drvo na Kamešnici. Kamešnica joj jako odgovara kao stanište jer voli planinska i brdovita područja. Raste odmah iznad izvora Ozrne pa sve do Pola i Fiskije. Naraste do 35 metara i može postići debljinu čak preko 1 metra.

Kora joj je debla i siva a lišće je eliptično i dostiže dužinu oko 8 cm. Lišće bukve je bogato vitaminom C. Korjen ovog stabla je čvrst i zbog toga je bukva otporna na velike vjetrove. Bukovina se često koristi i za ogrjev zbog svoje velike kalorične vrijednosti.

Budući da je Kamešnica jako nepristupačna za motorna vozila šuma se sačuvala od pretjerane sječe. Bukva je najrasprostranije drvo u Europi. Dobro podnosi nedostatak sunca pa uspijeva i na mjestima koja su zaklonjenija i nemaju mnogo sunčevih zraka.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Obična kurika (Euonymus europaeus)

-
Slika
Obična kurika ( Euonymus europaeus L.) je listopadni grm ili nisko stablo iz porodice kurika ( Celastraceae ). Naraste do 6 metara visine tvoreći prozračnu i rijetku krošnju. Korijenov sustav je površinsko smješten i osrednje razvijen. Deblo je promjera do 20 cm, grančice su četverouglaste, kora je glatka i glatka, kod mladih grana zelena, kasnije siva, na strani okrenutoj suncu često ljubičastozelena ili crvenkasta, u starosti ispuca. Pupovi  su jajasti, šiljasti, dugi 2-4 mm, imaju više ušiljenih, zelenih ljuski koje su crvenkastih rubova i vrhova osim na sjenovitoj strani kada su zeleni, vršni pupovi su veći od postranih koji su prilegli uz granu ili malo odstoje.  Listovi su nasuprotni, jednostavni, izduženi, okruglaste ili klinaste osnove, ušiljeni i po rubu pilasti, dugi 3-10 cm, široki 4-5,5 cm, nalaze se na 5-10 mm dugoj peteljci, na licu su tamnozeleni, naličje im je svjetlije, u jesen dobivaju crvenkastu nijansu prije nego što otpadnu. Cvjet...
Čitaj više »

Lipika je jedna od najboljih jestivih gljiva

-
Slika
Lipika (Agaricus arvensis) raste u manjim skupinama od lipnja do listopada u kontinentalnim predjelima, a u Primorju dolazi već u svibnju, katkada u kasnu jesen, sve do prosinca.   Pojavljuje se u manjim skupinama na svijetlim proplancima u crnogoričnim πumama, na livadama i pašnjacima te na poljima pognojenim stajskim, a naročito konjskim gnojivom. Klobuk je bijel ili svijetložut, zvonolik, na tjemenu smeđast, znakovit po tome što na mjestu dodira mijenja boju u žutu. Promjera je 10-15 cm, na površini gladak i bez ljusaka. Treba istaknuti da je lipika najveća gljiva među pečurkama s bijelim klobukom, koje na zraku požute. Uski i žuti listići trusišta u početku su bijeli, potom ružičasti, a u starih gljiva smeđi poput čokolade. Otrusina je tamnosmeđe boje. Stručak je dug 10-15 cm, debeo 1-3 cm, bijele boje ili sa žutim pjegama, pahuljičav, valjkast i šupalj, a u donjem dijelu kijačasto zadebljao. Dvostruki zastorak bijele je ili žućkaste boje, donji je d...
Čitaj više »

Krestušac

-
Slika
 Obični krestušac (Polygala vulgaris L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice krestuščevki (Polygalaceae). Grmolikog je rasta, stabljike su uspravne ili polegle, gole ili malo dlakave, drvenaste u osnovi, narastu do 35 cm visine. Korijenski sustav je vretenast, tanak i dobro razvijen. Mnogobrojne su, uspravne, pri osnovi drvenaste. Listovi su naizmjenični, jednostavni, ušiljeni, u prizemnom dijelu su jajasti, u srednjem i gornjem dijelu linearno lancetasti, cjelovitih rubova.  Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, plavi ili ljubičasti, skupljeni po 10-40 u rahle grozdaste cvatove na vrhovima stabljika. Sastavljeni su od čaške koju čine pet lapova i vjenčića od pet latica te 8 prašnika koji su srasli u cijev. Cvatu od svibnja do kolovoza. Plod je dvogradna čahura koja je pri osnovi sužena u peteljku i na rubu usko krilata, sadrži duguljasto eliptične, sivosmeđe sjemenke pokrivene bjelkastim dlakama.  
Čitaj više »